Gimnazija Dr. Ivana Kranjčeva Đurđevac

:: Kurikulum 2011./2012.

Rasporedi sati

Dokumenti škole

Statut škole

Izmjene i dopune statuta

Pravilnik o radu

Pravilnik o kućnom redu škole

Godišnji plan i program rada škole 2023./2024.

Kurikulum škole 2023./2024.

Transparentnost

Javna objava o trošenju sredstava

Natječaji i pozivi

:: Ostale obavijesti ::

Ponude

:: Ostale obavijesti ::

Pravilnik o vrednovanju

ZAMISLI

Zamisli 2022:

Vijesti

:: Ostale obavijesti ::

Pristup informacijama

GIMNAZIJA DR. IVANA KRANJČEVA ĐURĐEVAC

Gimnazija Dr. Ivana Kranjčeva Đurđevac;
Ul.Dr.I.Kranjčeva 5, 48350 Đurđevac
tel/fax:048/812-021;
e-mail: gimnik@skole.htnet.hr
www.gimnik.hr

Š K O L S K I K U R I K U L U M

(na prijedlog Nastavničkog vijeća donosi
Školski odbor na sjednici od )

Rujan, 2011.

NACIONALNI OKVIRNI KURIKULUM (NOK) je temeljni dokument za sastavljanje školskog kurikuluma. Temeljno obilježje NOK-a je prelazak na kompetencijski sustav i učenička postignuća (ishode učenja) za razliku od dosadašnjeg usmjerenog na sadržaj. Nacionalno okvirni kurikulum upućuje učitelje i nastavnike na to da nadiđu predmetnu specijalizaciju i podjednako sudjeluju u razvijanju ključnih kompetencija učenika, primjenjujući načelo podijeljene odgovornosti, posebice u ostvarenju vrijednosti koje se prožimaju s međupredmetnim temama. Nacionalni okvirni kurikulum je razvojni dokument koji podrazumijeva trajno vrednovanje i samovrednovanje odgojno-obrazovnog tijeka onih koji uče i onih koji podučavaju te stalnu povezanost obrazovne politike sa znanošću i odgojno obrazovnom praksom. Suvremeno društvo je društvo brzih promjena i oštre konkurencije koje podrazumijeva nova znanja, vještine sposobnosti, sposobnosti, vrijednosti i stavove tj. nove kompetencije pojedinca.

ŠKOLSKI KURIKULUM GIMNAZIJE DR. IVANA KRANJČEVA ĐURĐEVAC čine predmetni, integrativni i dodatni sadržaji koji produbljuju znanja i svijest o zdravlju, pravima i odgovornostima djece i odraslih, odgovornom sudjelovanju u demokratskom društvu, sustavnom društveno-kulturnom, gospodarskom, tehnološkom i ekološkom razvoju, jačanju osobne odgovornosti za vlastito blagostanje i blagostanje drugih, te svoju sigurnost i sigurnost drugih, o poduzetništvu, vrijednostima učenja i rada za pojedinca i društvo, o toleranciji, jednakosti među spolovima.

CILJ srednjoškolskog obrazovanja je razvijanje kompetencija pojedinca koje stavljaju naglasak na razvoj inovativnosti, stvaralaštva, rješavanja problema, razvoj kritičkog mišljenja, poduzetnosti, informatičke pismenosti, socijalnih i drugih kompetencija.

Važno je napomenuti da je vrlo važno usaditi odgovornost prema sebi i razvoju vlastitih sposobnosti, osposobljenost za očuvanje vlastite povijesno-kulturne baštine i razvoj nacionalne kulture koja razvija moralnu i duhovnu dimenziju osobnosti i sposobna je za socijalnu integraciju te život u heterogenim društvima.

OČEKIVANE TEMELJNE KOMPETENCIJE učenika nakon srednjeg obrazovanja su:
- Komunikacija na materinskom jeziku
- Komunikacija na stranim jezicima
- Matematička kompetencija
- Digitalna kompetencija
- Osposobljenost za proces učenja i ustrajnost u učenju- Učiti kako učiti
- Socijalna i građanska kompetencija
- Inicijativnost i poduzetnost
- Kulturna svijest i izražavanje

NAČELA SREDNJOŠKOLSKOG ODGOJA I OBRAZOVANJA povezana su s načelima općeg obveznog obrazovanja i imaju težište na:
- obveznosti završavanja srednjoškolskoga kurikuluma, partnerstvu (usuglašavanja mišljenja i potreba svih neposrednih i posrednih sudionika odgoja i obrazovanja, osobito povezanosti obrazovanja, gospodarstva i tržišta rada);
- vertikalnoj i horizontalnoj prohodnosti, programskoj diferencijaciji i individualizaciji, planskoj, programskoj i organizacijskoj fleksibilnosti, samostalnosti škole i cjeloživotnom učenju.

ODGOJ I OBRAZOVANJE USMJERENI NA UČENIKA podrazumijevaju:

- prilagođavanje odgojno-obrazovnih i nastavnih oblika, metoda i sredstava rada pojedinačnim potrebama i sposobnostima učenika s ciljem osiguranja kako bi se odgojno- obrazovnog uspjeha svakog pojedinca;
- poticajno djelovanje na razvoj svih područja djetetove/učenikove osobnosti;
- planiranje i pripremu školskoga i nastavnoga rada prema sposobnostima učenika;
- prihvaćanje različitih stilova učenja djeteta/učenika;
- uvođenje primjerenih oblika i metoda poučavanja i učenja koji će omogućiti aktivno,
samostalno učenje i praktičnu primjenu naučenoga;
- uporabu različitih izvora znanja i nastavnih sredstava koji potiču sudjelovanje, promatranje, samostalno istraživanje, eksperimentiranje, otkrivanje,
zaključivanje, znatiželju te učenje kako učiti;
- stvaranje ugodna odgojno-obrazovnoga, razrednoga i školskoga ozračja koje će
poticati zanimanje i motivaciju djeteta/učenika za učenje te će im pružiti osjećaj
sigurnosti i međusobnoga poštivanja
- prepoznavanje i praćenje darovite/tih djece/učenika i djece/učenika s teškoćama u učenju i ponašanju
- pružanje pomoći djeci/učenicima s teškoćama i senzibiliziranje ostale djece i učenika za njihove potrebe, pružanje pomoći i suradnju.

KURIKULUMSKA PODRUČJA

Kurikulumska područja se organiziraju prema nastavnim predmetima, a razina ovisi o programskom opsegu pojedinih odgojno-obrazovnih područja odnosno predmeta za pojedinu godinu srednje škole.

DUGOROČNI ŠKOLSKI KURIKULUM

Ovaj dio kurikuluma je zapravo općeobrazovni dio koji sačinjavaju: materinski jezik i književnost, matematika, engleski jezik, njemački jezik, latinski jezik,informatika, biologija,kemija, fizika, povijest, zemljopis, tjelesno-zdravstvena kultura, likovna i glazbena umjetnost, psihologija, logika, sociologija, politika i gospodarstvo, filozofija. Nastavnim programima pojedinih predmeta se planira njihovo trajanje, ciljevi, sadržaji, metode rada i obrazovni ishodi pojedinačno kroz četverogodišnje školovanje u općoj gimnaziji. Planiraju se svake godine i pohranjeni su kod ravnateljice ili pedagoginje škole.