Gimnazija Dr. Ivana Kranjčeva Đurđevac

Jednodnevnim druženjem  na izletu u Zagreb, posjetivši Muzej grada Zagreba i operu „Nikola Šubić Zrinski“ obilježili smo dva značajna  datuma , međunarodni Dan učitelja  i državni praznik Dan neovisnosti.

Muzej grada Zagreba utemeljila su Braća Hrvatskoga zmaja 1907. godine.

U devedesetoj godini postojanja, 1997. godine, Muzej je otvorio tek šesti stalni postav, a prvi put u obnovljenom i odgovarajućem prostoru, primjereno dostignućima suvremene muzeološke tehnologije. Pokazuje prošlost grada Zagreba od prapovijesti – tragova koji su netom otkopani upravo podno njegova zdanja – do danas.

Stalni je postav koncipiran na temelju predmeta koje Muzej posjeduje. Povezujući predmete s njihovim nekadašnjim vremenskim okvirom, naglašen je moderni pristup u kreiranju i vizualizaciji društvenih zbivanja u gradu. Kombinacijom kronološkog i tematskog pristupa te primjenom suvremenih muzeografskih i tehnoloških principa Muzej je pristupačniji današnjem posjetitelju.

Izvedba opere Nikola Šubić Zrinski na zagrebačkoj opernoj sceni kompozitora Ivana Pl. Zajca je i s današnjim odmakom vremena pobudila naše divljenje prema tom osnivaču naše Opere, svestranom organizatoru i pedagogu, skladatelju, majstoru melodičaru, vrsnom instrumentatoru i poznavatelju pjevačkih mogućnosti, vještom dramatičaru i nadasve domoljubu koji je hrvatskoj sceni ostavio najuzbudljivije stranice.

Libretist ove opere, Hugo Badalić, koji je krajem 19. st. službovao kao srednjoškolski profesor i ravnatelj gimnazije u Zagrebu i Rijeci i koji je tada kao urednik i autor djelovao u mnogim novinama i časopisima te bio vezan uz kulturne institucije poput Matice hrvatske i Hrvatskoga narodnog kazališta u Zagrebu pisao je rodoljubnu postromantičarsku liriku, prevodio s njemačkog i engleskog jezika, a evo i danas nas podsjeća na tragediju koja je zadesila našeg hrvatskog plemića i bana, koji nije uspio spriječiti Turke da zauzmu neke gradove, poput Sigeta, gdje je u opsadi i poginuo zajedno  sa mnogobrojnom vojskom i članovima svoje obitelji, kćerkom Jelenom i suprugom Evom.

O operi

Osim temeljnoga domoljubnog ozračja koje je sveukupni znak opere, jedna od bitnih karakteristika djela i Zajčeva rukopisa sadržana je u snažnom razgraničenju prikaza dvaju svjetova, hrvatskoga i turskoga, od kojih svaki nosi svoje znakovlje na općem planu dviju suprotstavljenih civilizacija. Herojskom, ali i lirskome Nikoli Šubiću, kojemu daruje kantilenu romance i zanos kletve, suprotstavlja Sulejmana Veličanstvenog u punom zamahu zanjihane melodike.

Nikola Šubić Zrinjski omiljena je opera kako publici, tako i izvođačima. Mladim hrvatskim opernim pjevačima ona je i prvi zadatak u studiranju uloga, a poznata je i izvan granica Hrvatske. Mediji izvještavaju da je arija U boj, u boj omiljena čak i među japanskim izvođačima.

Uživali smo u izvedbi Vitomira Marofa ( Nikola Šubić Zrinjski), Tamare Franetović Felbinger (Eva),

Merije Kuhar Šoša ( Jelena) i ostalih. Redatelj đurđevačkih korijena Krešimir Dolenčić , ponovno je oduševio modernim efektima u predstavi.